25.04.2023. Predstavnici UBCG su pozvani na proljetnu prezentaciju Svjetske banke o performansama privrede gdje se moglo čuti da Crna Gora pokazuje znake otpornosti uprkos usporavanju ekonomskog rasta i cijenama. Finansijski sektor ostaje dobro kapitalizovan i likvidan. Ukupni depoziti su porasli za 23 odsto, predvođeni sektorom privrede i stanovništva. Nepovoljni izgledi za globalnu ekonomiju i visoka domaća neizvjesnost opterećuju inače pozitivne izglede Crne Gore.
Rast ekonomija Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije premašio je nivoe zabilježene prije izbijanja pandemije uprkos posljedicama ruske invazije na Ukrajinu, višim cijenama energenata i hrane, nepovoljnim vremenskim prilikama, pooštrenim uslovima finansiranja i značajnoj neizvjesnosti. Izgledi za Zapadni Balkan i dalje su nepovoljniji, a očekuje se usporavanje rasta BDP-a na 2,6 posto u 2023., čemu će prvenstveno doprinjeti privatna potrošnja, izvoz i u pojedinim zemljama, javne investicije. Region se sada suočava sa izazovima ponovnog stvaranja rezervi u cilju pripreme za buduće šokove, kao i sprovođenja reformi na strani ponude kako bi se postavili temelji za održiviji i zeleniji rast, kaže se u izvještaju.
U periodu 2023-2025. predviđa se da će rast u Crnoj Gori u prosjeku iznositi 3,1 posto, pošto se rast privatne potrošnje usporava, dok se očekuje da će investicije dati marginalno pozitivan doprinos rastu. Predviđeno je usporavanje inflacije u Crnoj Gori na 7,9 odsto u 2023. i dalje na četiri odsto u 2024. godini. Javni dug Crne Gore ostaje visok u okruženju rastućih troškova finansiranja. Smanjenje javnog duga Crne Gore sa 84 odsto BDP-a u 2021. godini na 70,8 odsto BDP-a u 2022. godini nastao je uslijed većeg nominalnog BDP-a.
U Crnoj Gori imamo povećanje broja uposlenih u IT industriji od 48% što je uveliko generisano dolaskom imigranata koji su registrovali ovu vrstu posla u CG. Fiskalni deficit se povećao na 5,2 odsto u 2022. zbog izgubljenih prihoda i dodatne potrošnje, ali je odnos javnog duga prema BDP-u opao zbog rasta nominalnog BDP-a i oštrog pada depozita za servisiranje duga. S obzirom na veću masu zarada i socijalnu i kapitalnu potrošnju, fiskalni deficit će ostati visok na 4,9 % u 2023. god. prije nego što se postepeno smanji na 4,2 % u 2025. godini, osim ako se ne preduzmu dodatne mjere prihoda i/ili rashoda, kao što je nedavno povećanje akcize.Deficit tekućeg računa (CAD) se povećao na 13,3 procenta BDP-a. Nakon 18-godišnjeg najnižeg nivoa u 2021. godini, CAD se proširio zbog rasta uvoznih cena.
Da bi se i dalje uspješno nosile sa olujom koju izazivaju višestruki ekonomski šokovi, zemlje ovog regiona mogu da ostvare značajne rezultate sprovodeći reforme kojima se povećava produktivnost u srednjem roku, kao što je ubrzavanje regionalnih integracija, unapređenje tržišne konkurencije, privlačenje kvalitetnijih investicija i otklanjanje prepreka koje ograničavaju učešće u radnoj snazi, posebno među ženama,saopšteno je iz SB. Prema izvještaju, među potencijalnim ograničenjima u budućnosti mogu biti niža vanjska potražnja, koja bi mogla negativno da utiče na prihode od izvoza i ograniči doznake i suženi fiskalni prostor koji i dalje sputava podršku koja se može pružiti domaćinstvima.
