Vrste prevara i kako ih izbjeći

Bilo da plaćate račune, koristite usluge online kupovine, ili razmjenjujete poruke s prijateljima, veoma je važno da ste sigurni i zaštićeni dok ste na internetu. Elektronske i tekstualne poruke, telefonski pozivi i pisma koje vam upućuju prevaranti često su uvjerljivi i izgledaju vjerodostojno, stoga je nužno biti na oprezu u slučaju da naiđete na nešto sumnjivo.

Slijedi pregled uobičajenih sigurnosnih prijetnji i prevara kao i jednostavni savjeti preporuke o tome kako se sigurno koristi internet:

PHISHING („pecanje podataka“ putem e-pošte)

Što je phishing?

Phishing je proces putem kojega prevaranti dobijaju pristup osjetljivim podacima poput korisničkih imena, lozinki ili podataka s kreditnih kartica, slanjem lažnih elektroničkih ili tekstualnih poruka koje izgledaju kao da su ih poslale legitimne organizacije. Poruke najčešće izgledaju kao da dolaze od banaka, popularnih društvenih mreža ili internet stranica za prodaju i kupovinu.

Phishing se uglavnom izvodi putem e-poruka ili tekstualnih poruka u realnom vremenu (instant messaging), u kojima se od korisnika često traži da na lažnim internet stranicama (koje su gotovo identične stvarnim stranicama) ostave svoje podatke. Čak i dok koristite legitimne stranice banke, ponekad se na njima mogu pojaviti lažni iskačući prozori (pop-ups). Čim kliknete na takav prozor ili unesete svoje lične podatke ili podatke za identifikaciju, vaši podaci odlaze nekom drugom pružaocu usluga ili trećoj strani koja nije vaša banka. To znači da od toga trenutka neko drugi može pristupiti vašim računima. Postoje e-poruke koje sadrže linkove i žele vas navesti da posjetite web stranice na kojima ćete preuzeti štetne ili maliciozne programe (malware) uz čiju pomoć prevaranti mogu doći do vaših podataka i vašeg novca.

Iz priloga se može instalirati i tzv. ransomware, a ne samo malware. Takvi programi šifriraju vaše datoteke, uključujući muziku i fotografije, a prevaranti od vas traže „otkupninu“ kako biste ih dobili natrag.

Zaštitite vaše računare i druge uređaje najnovijim sigurnosnim rešenjima i programima, te budite na oprezu prilikom otvaranja priloga i linkova u e-mailovima ili porukama za koje niste sigurni da su vjerodostojni. Svakako napravite sigurnosne kopije svih važnih datoteka u neumreženim mapama i nikada ne plaćajte otkupninu kriminalcima.

E-mail od vaše banke

Vaša vam banka povremeno može poslati e-mail sa korisnim savjetima, ili informacijama o proizvodima, ili uslugama, ali vam:

nikada neće poslati e-mail koji sadrži link koji vas vodi na stranicu koja vas direktno vodi na stranicu Internet bankarstva,
nikada neće poslati e-mail u kojem se od vas traži da potvrdite podatke o svom bankovnom računu,
nikada neće poslati e-mail (ili vas nazvati) kako bi vas pitala za podatke o kreditnim karticama, PIN-ove, kôdove za prijavu (one time passworde– OTPove) i kôdove za autorizaciju transakcija (MACove) koje generira token, kao i lozinke,
nikada neće poslati e-mail u kojem od vas traži da potvrdite nedavno obavljenu transakciju.

Ako ste dobili e-mail koji je navodno poslala vaša banka, proslijedite je vašoj banci, a zatim odmah obrišite poruku koju ste dobili.

Kako ga prepoznati?

Nestandardna e-adresa

Krivotvoreni e-mailovi mogu biti poslati sa adresa koje su naizgled slične službenim adresama vaše banke, ali ako ih pažljivije pogledate možete uočiti razliku u odnosu na pravu adresu.

Neformalni pozdravi i osjetljiva pitanja

Lažni e-mailovi mogu ali i ne moraju biti naslovljeni na vas lično. Mogu počinjati vašim ličnim imenom ali i npr. sa „Poštovani korisniče“ i slično. Obično prevarant od vas traži lične informacije poput lozinke, podataka o korišćenju Internet bankarstva, kontakata ili brojeva kreditnih kartica.

Neodloživi zahtjevi

U lažnim e-mailovima često možete naići i na izraze poput ovoga: „Moramo potvrditi informacije o vašem računu“. Na taj vas način žele natjerati da im odgovorite smjesta i bez razmišljanja.

Loš pravopis i oblikovanje teksta

E-mail može sadržati gramatičke i pravopisne greške. Nadalje, lažna internet stranica može imati nešto drugačiji izgled te sadržavati pogrešno napisane riječi. E-mail može biti napisan na lošem crnogorskom odnosno zvučati kao loš automatizovani prevod (npr. s Google translate).

E-mail bez teksta

Ako primite e-mail bez teksta, samo sa linkom u prilogu, svakako postupite oprezno. Banka vam nikada neće poslati e-mail bez ikakvog sadržaja.

Neobični linkovi

Iako link može izgledati vjerodostojno, prije klika svakako provjerite pravu destinaciju na koju vas šalje. Prije nego kliknete, pređite mišem preko linka i provjerite kako glasi adresa stranice na koju vas usmjerava. Budući da banka nikad neće slati direktni link na stranicu Internet bankarstva, stranici Internet bankarstva uvijek pristupajte direktno (upisom adrese u internet pregledač), a ne putem linka u e-mailu.

Što preduzeti?

Ograničite količinu ličnih podataka koji su javno dostupni na internetu, uključujući društvene mreže.
Oprezno postupajte sa svim e-mailovima. Povratne adrese ili adrese sa koje stiže mail mogu se lažirati. Potpunu e-adresu pošiljatelja možete provjeriti tako što ćete mišem prijeći preko naziva pošiljatelja. Zaglavlje e-maila i linka na internet stranicu takođe se mogu lažirati. Pređete li mišem iznad linka, možete vidjeti potpuno drugačiju stranicu.
Ne otvarajte link iz neočekivanih, ili sumnjivih e-mailova. Upišite adresu u internet pregledač. Banka vam nikada u e-mailu neće poslati link na stranicu na kojoj se logujete u svoj bankovni račun ili na stranicu koja od vas traži sigurnosne ili lične podatke. Budući banka nikad neće slati direktni link na stranicu Internet bankarstva, stranici Internet bankarstva uvijek pristupajte direktno (upisom adrese u internet pregledač), a ne putem linka u e-mailu.
Nikada ne otvarajte linkove iz neočekivanih e-mailova (pogotovo one s nastavcima .exe, .pif ili .vbf)

Prijavi phishing

Dobijete li lažnu e-poruku, ostanite pribrani, jer opasnost ne leži u primanju takve poruke. No nemojte otvarati linkove ili priloge iz takve poruke ili otkrivati podatke o internetskom, ili mobilnom bankarstvu. Jednostavno ne odgovarajte na nju i izbrišite je. Ukoliko neki od skočnih prozora traži vaše sigurnosne podatke, nemojte ih odavati. Prijavite lažnu e-poruku vašoj banci i pomozite u sprječavanju takvih prevara.

VISHING („pecanje podataka” putem telefonskih poziva)

Što je vishing?

Vishing je sličan phishingu, ali se odnosi na lažne telefonske pozive u kojima se prevaranti predstavljaju kao zaposleni u banci ili neke druge poznate organizacije te od vas traže da novac s ličnog računa prebacite na neki nepoznati račun. Kako bi vas nagovorili da otkrijete vaše podatke, prevaranti će vam pokušati „prodati“ uvjerljivu priču.

Na primjer, prevarant će se predstaviti kao radnik pružaoca usluga satelitske televizije, telekoma ili komunalnog preduzeća i ponuditi vam povraćaj novca. U tu svrhu će od vas tražiti da vašu debitnu karticu dodate u token i date im kôd za autorizaciju transakcija (MAC).Kod će zatim iskoristiti kako bi izvršili transakcije s vašeg računa. Nikada ne otkrivajte svoje PIN-ove, lozinke, kodove za prijavu (one time passworde – OTPove) i kodove za autorizaciju transakcija (MACove) koje generira token osobama koje vas na bilo koji način kontaktiraju.

Kako ga prepoznati?

Prevaranti se obično služe sledećim metodama:

kažu vam da postoje određeni problemi s vašim računom,
kako bi zadobili vaše povjerenje, kažu vam da nazovete broj telefona ispisan na pozadini vaše debitne ili kreditne kartice, a onda vašu liniju drže otvorenom jer ne žele spustiti slušalicu i traže od vas da novac s ličnog računa iz sigurnosnih razloga prebacite na neki drugi račun.

Što preduzeti?

Ako primite poziv osobe koja se predstavi kao radnik banke ili sektora za sigurnost neke od kartičnih kuća, budite oprezni kako ne biste postali žrtva prevare.

Kako se možete zaštititi?

Banka nikada od vas neće tražiti da novac prebacite na nepoznati račun. Ako neko zatraži to od vas, smjesta prekinite vezu.
Ako vas neko nazove i kaže vam da nazovete broj ispisan na stražnjoj strani kartice ili bilo koji drugi broj, učinite sljedeće:
- poslužite se nekim drugim telefonom,
- ako nemate drugi telefon, najprije nazovite nekoga od vaših prijatelja ili članova porodice kako biste se uvjerili da je linija slobodna.

Prijavite vishing

Ako mislite da vas je nazvao prevarant ili da ste nekome nenamjerno dali pristup finansijskim podacima, što prije nazovite svoju banku. Obavite poziv sa drugog telefona, a ne sa onoga na koji vas je prevarant nazvao. Naime, prevaranti često ostavljaju liniju otvorenom kako bi vas spriječili u zvanju te čak proizvode zvukove biranja brojeva kako biste mislili da je vaša linija slobodna.

PREVARA S KURIRIMA (courier fraud)

Što su prevare s kuririma?

Prevaranti se često pokušavaju predstaviti kao službenici banke ili policijski službenici te vas obavijestiti da postoje određeni problemi s vašom debitnom ili kreditnom karticom, na primjer kažu da je zloupotrijebljena (podignut određeni iznos s računa).Obično kažu da će doći po karticu i PIN zbog istrage, sprječavanja dalje zloupotrebe ili povraćaja novca. Može se dogoditi i da vas traže da unesete vaš PIN putem telefona i reći da će poslati dostavljača po vašu karticu. Osim toga, mogu vas zamoliti da podignete određeni iznos novca s računa ili kupite neki skupi proizvod te ih predate dostavljaču i na taj način pomognete u tekućoj istrazi. Isto tako vas mogu pokušati nagovoriti da prebacite sredstva na novi, „sigurniji“ račun.

Šta preduzeti?

Banke i policija od vas nikada neće tražiti PIN-ove, kartice ili gotovinu, niti će vas nagovarati da kupujete skupe proizvode ili prebacujete novac na druge račune. Ako vas neko nazove i zamoli da učinite nešto od navedenoga, prekinite poziv. Uvijek provjerite je li poziv zaista prekinut prije negoli nazovete banku ili policiju i prijavite cijeli slučaj – pričekajte pet minuta ili uzmite drugi telefon.

Prijavite prevaru s kuririma

Ako mislite da vas je kontaktirao ili se na vašim vratima pojavio opisani prevarant, odnosno da vas je već uspio prevariti, što prije nazovite svoju banku i policiju. Obavite poziv s nekoga drugog telefona, a ne s onoga na koji vas je prevarant nazvao. Naime, prevaranti često ostavljaju liniju otvorenom kako bi vas spriječili u zvanju te čak proizvode zvukove biranja brojeva kako biste mislili da je vaša linija slobodna.

INVESTICIONE PREVARE

Šta su investicione prevare i kako ih prepoznati?

Kod ovakvih prevara prevaranti se predstavljaju kao trgovci i nude vam niz ulagačkih mogućnosti, uključujući ulaganja u akcije, zemljište, zlato i drago kamenje, karbon kredit, vino, privredne grane u nastajanju. Prevaranti koriste agresivne prodajne metode i često tvrde da ćete propustiti izvanrednu priliku ne budete li djelovali istoga časa. Usprkos obećanjima o visokim prinosima, ulaganja obično budu bezvrijedna, ili precijenjena.

Prevaranti često otkrivaju detalje za koje vam se čini da ih mogu imati samo vjerodostojne ulagačke kompanije. Tako će, na primjer, znati detalje o vašim prethodnim ulaganjima i dionicama koje posjedujete, ili informacije o vašoj ličnoj situaciji. Prevaranti se uvijek dobro pripreme i saznaju koliko god mogu o svojim žrtvama.

Prevaranti se često potrude i da sve naizgled bude vjerodostojno, pa mogu imati adresu u prestižnom dijelu grada, besplatni telefonski broj, vjerodostojnu internet stranicu ili sjajnu brošuru.

Kontaktiraju vas uglavnom telefonskim putem, ali vam ulaganja mogu nuditi i slanjem e-mailova, distribucijom brošura, ili putem internet stranica. Prevaranti će često isti broj telefona mogu nazvati više puta kako bi s primateljem poziva razvili prijateljski odnos. Ako na bilo koji način reagujete na njihova nagovaranja, biće istrajni, gradiće povjerenje i na kraju vas nagovoriti na ulaganje. Nakon što dobiju vaš novac, vjerojatno će pokušati da vas nagovore i na nova ulaganja.

Što preduzeti?

Ponudi li vam neko iznenada priliku za ulaganje, savjetujemo vam da ne pristajete ili da barem prije donošenja konačne odluke istražite kompaniju i njihove kontakte kao i da se posavjetujete sa nezavisnim izvorom. Zapamtite, ako zvuči predobro da bi bilo istinito, vjerovatno i nije. Visoki prinosi mogu se ostvariti samo uz golemi rizik.

Kako se možete zaštititi?

Nemojte razgovarati sa osobama koje vam pokušavaju prodati prilike za ulaganje, već prekinite vezu.
Ne pristajte na kupovinu samo zato što vam je rečeno da će prilika nestati do sjutra. Prekinite razgovor i razmislite dan ili dva o svojim opcijama te potražite nezavisnog savjetnika.
Oprezno ulažite novac, posebno kada je riječ o zemljištu, vinu, dragom kamenju ili akcijama.
Prije ulaganja zatražite nezavisan finansijski i pravni savjet.
Provjerite trenutne cijene akcija u poslovnim medijima ili kod brokera. Potražite internet stranicu kompanije i njezino godišnje izvještaje.
Nikada ne šaljite novac osobama koje ne poznajete.

Prijavite investicionu prevaru

Mislite li da su vas kontaktirali investicioni prevaranti ili da ste žrtva investicione prevare, što prije nazovite svoju banku.

PREVARE ZASNOVANE NA AVANSNOM PLAĆANJU

Kod ovakvih prevara žrtvama se obećavaju veliki iznosi novaca ili neke druge mogućnosti, poput dobitka na lutriji, nasledstva itd… Od vas će tražiti da izvršite avansnu uplatu koju će onda uzeti prevarant, a vi nećete dobiti ništa. Budite oprezni sa svim takvim ponudama. Vjerodostojne organizacije koje organizuju lutriju i nagradne igre ili upravljaju nasljedstvom nikada od vas neće tražiti avansno plaćanje.

Malware

Malware je zajednički naziv za štetne ili maliciozne programe koje prevaranti koriste kako bi pristupili vašim računarima. Takvi su programi obično skriveni u prilozima ili besplatnom sadržaju. Koriste se za niz nezakonitih radnji kao što su krađa ličnih podataka, brisanje ili oštećivanje podataka, stvaranje botnet mreža (mreža zaraženih računara) i zaobilaženje sigurnosnih programa.

Postoji cijeli niz različitih štetnih programa, uključujući viruse, trojance, špijunske programe (spyware)/reklamne programe (adware) i programe za zastrašivanje (scareware). Posebnu pažnju treba imati u izbjegavanju štetnih programa i zaštiti od istih, kao što su: Virusi, Trojanci, Spyware/ Adware, Scareware

PREVARE PRILIKOM INTERNET KUPOVINE

Prevaranti će oglašavati proizvode/usluge koje ili ne postoje ili nisu njihove da bi ih prodavali. Uvjeriće vas u direktno plaćanje na njihov račun, ali vam roba nikada neće stići. Prije nego li se odlučite na kupovinu putem interneta, istražite prodavca kako bi bili sigurni da su pouzdani i izbjegavajte one s lošim ocjenama. Insistirajte na tome da vidite visokovrijednu robu prije plaćanja. Koristite poznate (renomirane) servise za plaćanje poput PayPala i provjerite da li internet stranica putem koje kupujete je sigurna i pouzdana prije nego ostavljate podatke sa svoje kartice, odnosno prije nego provedete plaćanje.

Zaštitite se prilikom kupovine na internetu

- Koristite mobilni uređaj te stoni ili prenosni kompjuter koji su zaštićeni najnovijim sigurnosnim softverima.
- Provjerite prodavca prije nego otkrijete svoje kartične podatke putem interneta ili putem telefona. Provjerite uvjete poslovanja internetske trgovine. Pažljivo proučite uslove plaćanja, dostave, reklamacija i povrata.
- Prijavite se za sigurnosne kodove Verified by Visa ili MasterCard SecureCode.
- Kartične podatke unosite samo na sigurnim stranicama – potražite \’https\’ na početku adrese internetske stranice te ikonicu neotključanog katanca pored trake za adresu (\’s\’ kao secure ili siguran, a ne s uobičajenim \’http\’).
- Ne unosite kartične podatke na javnim ili zajedničkim kompjuterima.
- Uvijek se odjavite nakon obavljene kupovine te sačuvajte e-mail s potvrdom kao dokaz.

DRUŠTVENE MREŽE I KRAĐA IDENTITETA

Ponekad vam se čini da za gotovo svaku aktivnost na internetu morate smisliti lozinke i korisnička imena te dati određene lične podatke. To je postalo potrebno jer internetske stranice žele zaštititi vas i vaš identitet, a pojedine takođe nude usluge društvenog umrežavanja.

Sve popularnije društvene mreže otvorile su vrata i prevarantima. Naime, takve nas stranice potiču na otkrivanje sve više osobnih podataka te razmjenu informacija i fotografija putem interneta. No, budite na oprezu jer što više informacija otkrijete o sebi, to ste podložniji napadima prevaranata.

Nažalost, danas postoje kriminalci koji traže upravo one osobe koje su otkrile previše ličnih informacija. Često koriste tzv. društveni inženjering (social engineering) ili manipulisanje kako bi naveli osobe da otkriju previše podataka o sebi. Ti se podaci zatim nezakonito koriste u svrhu pribavljanja proizvoda i usluga bez njihova znanja. Problemi koji time nastaju uključuju uhođenje u virtualnom svijetu (cyber stalking), nasilje (bullying), krađu identiteta i iznude.

Savjetujemo vam da budete oprezni prilikom otkrivanja ličnih podataka. Razmislite o tome ko te informacije može vidjeti i na koji se način mogu upotrijebiti protiv vas.

Zaštitite se!

Slijedi nekoliko jednostavnih koraka koje bi trebali preduzeti kako biste zaštitili svoj identitet od prevaranata u sljedećim situacijama:

Ispis ličnih dokumenata

Zaštitite svoje poruke i poštu, te ostale sadržaje koje ispisujete direktno s interneta, baš kao što biste zaštitili sadržaj svog novčanika, ili torbe.
Pregledajte bankovni izvod čim ga dobijete i prijavite sve transakcije koje su vam nepoznate.
Spremite bankovne izvode, račune i povjerljivu korespondenciju na sigurno mjesto, baš kao što biste uradili i s drugim vrijednim predmetima.
Uništite sve osobne dokumente koje više ne trebate.

Na javnim mjestima

Pripazite na osobe koje vam „vire preko ramena“ – ljude koji stoje iza vas u redu za blagajnu ili bankomat i pokušavaju vidjeti vaš PIN. Osim toga, jednom kada svoju karticu predate radniku trgovine kako biste platili kupljeno, ne ispuštajte je iz vida.
Ne koristite bankomat ako mislite da ga je neko neovlašćeno dirao ili otvarao, te prijavite svoje sumnje banci.
Novčanik, torbu, mobilni telefon, organizer, ključeve od kuće i sve ostale lične stvari čuvajte van domašaja drugih ljudi.

Na internetu i putem telefona

Za svaki račun i aplikaciju koristite drugi PIN i lozinku. Koristite li istu lozinku za sve, a prevarant dođe u posjed iste, imat će pristup svemu.
Ne koristite korisnička imena koja su očita i lako se pamte.
Nikom ne otkrivajte lozinke, čak niti putem telefona. Vaša vas banka nikada neće tražiti PIN ili lozinku.
Budite oprezni kada koristite internet u kafićima ili ste aktivni na forumima, virtualnim sobama za chat ili društvenim mrežama – prevaranti ih često koriste kako bi otkrili vaše osobne podatke.
Nikada na internetu ne ostavljajte lične podatke poput telefonskih brojeva, datuma rođenja ili informacija o zaposlenju.
Naučite se služiti sigurnosnim opcijama na internetu i postavite ih onako kako vam najviše odgovaraju. Pazite s kime ste „prijatelji“ na društvenim mrežama i kome dozvoljavate da se pridruži vašoj mreži.
Izbjegavajte korištenje opcije automatskoga dopunjavanja i ispunjavanja obrazaca na internetu. Prevaranti vrlo jednostavno mogu pristupiti takvom programu.
Pripazite na lažne e-mailove (phishing) finansijskih institucija u kojima se od vas traži da potvrdite podatke o računu. Takvi e-mailove prijavite institucijama od kojih navodno dolaze kako biste pomogli u razotkrivanju prevaranata. Banke nikada od svojih korisnika ne traže potvrdu putem e-maila.
Redovno ažurirajte antivirusni program i postavke firewala na kompjuteru.

Prijavite krađu

Mislite li da vam je neko ukrao identitet, da prevarant posjeduje podatke o vašem bankovnom računu ili da je vašem računu na internetu neko nezakonito pristupao odmah kontaktirajte svoju banku i policiju.

Opreznim postupanjem s vašim ličnim podacima zaista možete pomoći u smanjivanju rizika od krađe identiteta.

Money mules ili posrednici za prenos novca

Nemate novaca, ali ste vidjeli oglas za brzu zaradu? Sve što trebate učiniti jeste da prenesete neki novčani iznos s vašeg bankovnog računa na račun nepoznate osobe. Što ćete učiniti?

Money mule ili posrednik za prenos novca naziv je za osobu koju prevaranti nagovore na pranje nezakonito stečenoga novca. Posrednik na svoj račun primi određeni iznos novca, a zatim ga prenese dalje, uglavnom u inostranstvo, uz određenu proviziju. Riječ je o novcu koji su prevaranti ukrali od drugih ljudi. Kriminalci tako putem e-maila, stranica za traženje posla ili oglasa regrutuju nevine osobe za prenos novca uz određenu naknadu. Prevaranti se drže dosta povučeno pa će gotovo uvijek od vas tražiti da banci ili policiji ne otkrivate razlog uplata i isplata.

Morate znati da je rukovanje s nezakonito stečenim novcem kriminalno djelo, čak i ako ne znate njegovo porijeklo. Nemojte dozvoliti da se vaš bankovni račun koristi za prebacivanje tuđega novca.

Posledice pranja novca

Iako je riječ o brzoj zaradi, ulozi su visoki, a posljedice razorne.
Dozvolite li da se vaš bankovni račun koristi za prijenos nezakonito stečenog novca, kršite zakon, čak i ako toga niste svjesni.
Kada vas uhvate, vaš će račun biti zamrznut. Sav novac na računu će biti oduzet, uključujući i novac poslat u inostranstvo, a račun će biti zatvoren. Riječ je o kriminalnom djelu koje će biti prijavljeno policiji.
Nakon što dobijete etiketu prevaranta, teško ćete ikada više moći otvoriti bilo kakav bankovni račun ili dobiti kredit.

Kako izbjeći prevare s prenosom novca

Budite oprezni kada je riječ o bilo kakvim iznenadnim ponudama ili prilikama za brzu zaradu.
Nikada ne odgovarajte na sumnjive e-mailove i ne otkrivajte lične ili finansijske podatke.
Bankovne podatke nikome ne otkrivajte osim ako ne poznajete osobu.
Budite oprezni kada je riječ o ponudama koje dolaze od pojedinaca ili kompanija iz inostranstva jer je moguće da se isti lažno predstavljaju.
Provjerite da li je kompanija koja vam nudi nešto i njezini kontakti (adresa, broj telefona, e-adresa i internet stranica) autentični.

Prijavite pranje novca

Ako mislite da ste žrtva prevare koja uključuje pranje novca ili bilo kakve druge internetske prevare, odmah prijavite vašoj banci i policiji.

SPAM (NEŽELJENE PORUKE)

Svi koji imaju e-adresu dobijaju spam – neželjene promotivne e-mailove koje se automatski šalju hiljadama ljudi, a oglašavaju različite proizvode i usluge. I prevaranti šalju veliki broj takvih e-mailova u kojima tvrde da predstavljaju finansijske institucije. Njihovi e-mailovi sadrže priloge u kojima se navodno nalaze podaci o npr. sumnjivoj transakciji, račun, faks ili glasovna poruka.

Niz je načina na koje možete završiti na popisu za distribuciju neželjene pošte:

prijava za newsletterna nekoj od beskrupuloznih internet stranica koja e-adrese svojih pretplatnika onda prodaje drugima,
otkrivanje vlastite e-adrese na nekoj newsgroupi, forumu ili na vlastitoj stranici i / ili
odabir adrese koju zatim softver lako može „pogoditi“ .

Cilj nekih neželjenih e-mailova je prevara vas ili šteta na vašem računaru:

Mogu zaraziti vaš računar nekim virusom. U tom je slučaju riječ o programu koji će uzrokovati štetu, na primjer, poslati nasumično odabrane datoteke (ili vlastitu kopiju) s vašega računara na sve adrese iz vašeg imenika.
Mogu sadržati trojanca, maliciozni program koji izgleda sasvim bezopasno (ili je nevidljiv), ali će učiniti nešto neočekivano, primjerice, poslati vaše povjerljive podatke na drugi kompjuter.
Mogu biti lažni e-mailovi(phishing) u kojima se od vas traži da otkrijete svoje lične podatke.

Šta možete učiniti u vezi spama?

Kako biste zaštitili svoj korisnički račun i smanjili broj neželjenih e-mailova, morate preduzeti sledeće korake:

Maknite oznaku u polju za potvrdu. Ako neka kompanija traži vašu e-adresu, pročitajte i tekst napisan sitnim slovima te jasno dajte do znanja da ne želite da se vaši podaci otkrivaju drugima.
Uključite filtar za neželjenu poštu. Vaš pružalac e-pošte ponuditi opciju filtriranja dolazećih e-mailova i preusmjeravanja spama u folder sa neželjenom poštom. Folder će se povremeno prazniti pa ubuduće nećete primati toliko neželjenih e-mailova. Kontaktirajte vašega pružatelja e-pošte ako niste sigurni kako da aktivirate ovu opciju.
Dio neželjenih e-mailova ipak će završiti u folderu dolazne pošte i morat ćete ih izbrisati. Svaki dan se šalje na hiljade neželjenih e-mailova,od kojih je većina bezopasna. Označite takve poruke, ignorišite ih i izbrišite.
Dobijete li e-mail sa neočekivanim prilogom ili linkom, nemojte ga otvarati. Ako e-mail izgleda kao da je poslat iz vaše banke, prijavite to vašoj banci.

Sumnjate li da ste postali žrtva prevare, prijavite to odmah vašoj banci ili policiji.