13.06.2024. U organizaciji GIZ – Nemačkog fonda za razvoj, generalni sekretar UBCG učestvovao je na regionalnoj konferenciji u Tirani, koja je bila posvećena bezgotovinskom plaćanju, osnaživanju digitalizacije, ubrzanju ekonomija, smanjenju sive ekonomije, ističući iskustvo u Srbiji.
BETTER WAY TO ACCELERATE ECONOMIES:
EMPOWER DIGITALIZATION AND CASHLESS PAYMENTS
AGENDA
09:00-09:30 Welcome drinks and participant registration
09:30-09:50 Opening addresses
Thilo Schroeter, Deputy Head of Mission, German Embassy in Albania
Violeta Jovanović, founder, Partnership for Competitive Region
Endrit Yzeiraj, Vice Minister, Ministry of Economy, Culture and Innovation, Albania
Holti Banka, Senior Financial Sector Specialist, World Bank, Albania
09:50-11:00 Panel discussion: Fostering electronic payments and fair competition in WB6
Ledia Bregu, Director of Payment Systems, Accounting and Finance Department, Bank of Albania
Jelena Davidović, Head of Directorate for FinTech, Ministry of Finance, Montenegro
Ivan Nedev, Head of the Financial System Department, Ministry of finance, North Macedonia
Stefan Dragojević, Special Advisor, Financial System Department, Ministry of Finance, Serbia
Moderator: Anjeza Beja, DFS Lead Albania, Country Advisory and Economics Unit
11:00-11:15 Q&A Session / Family photo
11:15-11:35 Coffee & Snack Networking break
11:35-12:15 Deep dive session: Industry led initiatives to grow e-payments in the region
Better Way case study: Dušan Vasiljević, Competitiveness and Investment Director, NALED, Serbia
Silvia Hadzhiyaneva, Director for Public Policy Bulgaria & Western Balkans, Mastercard
Saša Ranđelović, Professor, Faculty of Economics and Business, University of Belgrade, Serbia
Session host: Zlatko Milikić, Team Leader, Cashless Payment Initiative – Serbia | develoPPP, GIZ, Serbia
Informacije se uveliko oslanjanju na stavove koje u UBCG već baštinimo.
U cilju razumjevanja postojeće situacije želimo da ukažemo na razvijena tržišta sa dužom istorijom korišćenja platnih kartica i tržišta u razvoju, gdje se elektronsko plaćanje može smatrati rijetkim, vidimo da i jedna i druga usvajaju nove načine plaćanja. Razvijene zemlje, na primjer, s obzirom na svoju bezgotovinsku istoriju tržišta, imaju razvijenu infrastrukturu za prihvatanje plaćanja, i kupci već dugo biraju bezgotovinske načine plaćanja, pa je prelazak na mobilne načine plaćanja za njih prirodni proces napretka u plaćanjima. Nasuprot tome, na tržištima u razvoju kupci imaju iste mobilne uređaje, ali nivo prihvatanja je nešto manji, uglavnom usljed nedostatka infrastrukture. To nam govori da smo u poziciji da na ovim tržištima ponudimo nove načine plaćanja – tzv. push payments, QR-kodove, initiated payments, itd. Uprkos činjenici da situacije nisu iste na svim tržištima, svi treba da budemo upoznati sa time da su pametni uređaji najefikasniji način razvoja bezgotovinskog načina plaćanja. Različiti pristupi se međusobno dopunjuju, kako bi omogućili korisnicima da koriste pametne uređaje za plaćanja, bez obzira odakle su.
Ono što znamo jeste da se izdvajaju dva tehnološka rješenja. Dakle, ono na šta bih stavio akcenat je već pomenuta tokenizacija, zbog trenda prelaska sa plastičnih kartica na uređaje potrošača, odnosno korisnika elektronskih načina plaćanja. Kada kažem uređaji, ne mislim samo na smartfone, već to obuhvata i druge uređaje povezane u sistem IoT – onih koji potencijalno to mogu biti ili koji su već zaživjeli kao sredstvo plaćanja – od narukvica, prstena, automobila, do pametnih frižidera, itd. Kada se osvrnemo samo na oblast plaćanja karticama, maksimalno se brine o sigurnosti i nema dileme oko toga koliko su čipovi na karticama pouzdano mjesto za čuvanje podataka. Upravo se ta sigurnost, koja postoji u fizičkom okruženju mora obezbijediti i u digitalnom i to je izazov, jer kada se posmatra tranzicija od kartica do personalnih pametnih uređaja koje kupci koriste, a koji su potpuno van kontrole banaka, moramo obezbijediti da svi ovi načini plaćanja budu dovoljno sigurni, a podaci korisnika zaštićeni. U tom slučaju, tokenizacija, koja je uspostavljena i koristi se kao standard, je upravo ono što smo razvili i što koristimo kod velikog broja proizvoda u sistemu povezanih uređaja. Token, koji je zamjena za plastičnu karticu, ne otkriva detalje korisnika kartica, ograničeni su na specifičan domen i njima se može upravljati nezavisno od primarnog računa. U doba IoT, sa povezanim uređajima koji postaju sredstva plaćanja, tokenizacije dobija još veći značaj. Druga stvar koju moram da pomenem je blockchain, odnosno distributed ledger tehnologija, koja se smatra tehnologijom budućnosti uz kvalitetnu primjenu i u bankarstvu.
