24.10.2022. Na poziv predstavnika WB u Crnoj Gori, Generalni sekretar UBCG je prisustvovao predstavljanju redovnog ekonomskog izvještaja za zemlje Zapadnog Balkana. Izvještaj, 22. po redu, nosi naziv “Nakon kriza”, a odnosi se na nedavna ekonomska kretanja u Albaniji, Bosni i Hercegovini (BiH), Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Izvještaj je u Podgorici predstavio viši ekonomista Mark Tobias Šifbauer i ekonomista Svjetske banke u Crnoj Gori, Milan Lakićević, koji će ukratko izložiti pitanja istaknuta u izvještaju koja su od posebnog značaja za Crnu Goru.
Crnogorska ekonomija će u ovoj godini porasti 6,9 odsto zahvaljući privatnoj potrošnji i oporavku turizma, dok će nepovoljni globalni ekonomski izgledi i visoka neizvjesnost uticati na dalji oporavak,pa se očekuje da će se rast ekonomije Crne Gore naredne godine smanjiti na 3,4 odsto i 3,1 odsto u 2024. godini, kako bude usporavao rast privatne potrošnje.
Naznačena je galopirajuća inflacija u 2022.god. uz najveći rast cijena hrane 19,4% i goriva 30,5%. Ukazano je na stabilan, dobro kapitalizovan i likvidan finansijski sektor. Fiskalni deficit pod pritiskom nižih prihoda i povećanih socijalnih davanja procjenjuje se na 4,9% GDP-ja, dok je procjena za 2023.god. na nivou od 4% i 2,7% u 2024.god.
Ekonomista SB u Crnoj Gori Milan Lakićević naveo je da je javni dug ostao na prilično visokom nivou,te da je najveći u regionu. Dodao je da on procentualno pao u odnosu na BDP na 73 odsto, ali da je to rezultat rasta BDP-a i inflacije. Kazao je da SB očekuje veće prihode od one koji su predstavljane u budžetu i da će doći do odlaganje potrošnje zbog dvomjesečnog problema sa radom javne uprave, odnosno sistema javnih nabavki, usljed sajber napada. Istakao je da su prihodi od doprinosa za socijalno osiguranje i poreza na dohodak fizičkih lica opali zbog sprovođenja nove poreske politike (projekat Evropa sad) čime je ukinut doprinos za zdravstvo, za koje je bilo planirano da se finansiraju progresivnim oporezivanjem dohotka i višim akcizama. Iz SB su ocijenili da je povećanje minimalnih penzija urađeno bez komplemantarnih reformskih mjera, čime su značajno povećanmi izdaci za penzije što ugrožava održivost i pravičnost penzionog sistema.
Složenost i krhkost političkog okruženja u Crnoj Gori pogoršava ionako visoke neizvjesnosti, usporava proces reformi i skreće fokus sa neposrednih ekonomskih izazova. Razborita fiskalna politika zasnovana na kontinuiranom smanjenju javnog duga i politika podrške rastu su od ključnog značaja u takvom okruženju, ukazuju u izvještaju Svjetske banke.
