Moratorijumi na otplatu kreditnih zaduženja kod banaka su praktikovani u svega 12 država od preko 200 država svijeta gdje je pandemija novog Corona virusa prisutna. Jedna od tih 12 država je i Crna Gora. Kapitalizacija redovne kamate na kraju moratorijuma, je standard i praksa svih banaka na svijetu, ali i međunarodnih institucija od EBRD, MMF-a, Svjetske banke itd, kazao je u intervjuu Generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković.
Naše banke su, kazao je Pejaković, u stanje mirovanja po zahtjevu klijenata, stavile zaduženje skoro 62.000 klijenata, ukupne vrijednosti od oko 1,3 milijarde eura i naglasio da se u periodu moratorijuma ne naplaćuje ni kamata ni glavnica, a zabranjen je obračun zatezne kamate.
Kako komentarišete reakcije na aktivnosti banaka u periodu Pandemije, između ostalog i na moratorijum?
Političke konfrontacije, nadgornjavanja, bez uporišta u stvarnom stanju i bez želje da se vidi solidarnost bankarskog sistema, ne bi smjele da se praktikuju u periodu pandemije i odgovornosti kako na pojedinačnom, a onda i kolektivnom, ili političkom nivou. Banke su u ovom kratkom periodu vremenskom, ali po subjektivnom osjećaju jako dugom uslijed pandemije, direktno uplatile na NKT 495.000,00 eura. Kroz donacije akcionara Univerzal banke Petrosa Statisa donirana je medicinska oprema vrijednosti od 1,5 miliona eura, uz najave dodatnih donacija.
Moratorijumi na otplatu kreditnih zaduženja kod banaka su praktikovani u svega 12 država od preko 200 država svijeta gdje je pandemija novog Corona virusa prisutna. Jedna od tih 12 država je i Crna Gora. Kapitalizacija redovne kamate na kraju moratorijuma, je standard i praksa svih banaka na svijetu, ali i međunarodnih institucija od EBRD, MMF-a, Svjetske banke itd. Pravo na mortorijum u Crnoj Gori imaju sva pravna i fizička lica, po svim zaduženjima kod banaka dok kod mnogo razvijenijih zemalja kao npr. u Španiji, korištenje prava na moratorijum po kreditu je uslovljeno i moguće samo na hipotekarne kredite. Nemamo niti u Švajcarskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Velikoj Britaniji, SAD-u, ili Srbiji, kao primjer iz regiona oprosta kamate, ili njenog umanjenja. Da li smo bogatiji, ili sa većim rezervama, ili poslujemo u bogatijoj državi, privredi od EU ili SAD-a, da bi se ponašali van standarda i da ugrozimo poslovanje banaka u periodu nakon moratorijuma? Za tri mjeseca banke imaju imobilizaciju 1,3 milijarde eura, ili da pojasnimo, ova sredstva se proporcionalno u ova tri mjeseca ne vraćaju u bankarske kanale i utiču na raspoloživost sredstava za nova kreditiranja. Pored svega, banke su tokom marta ove godine plasirale 73,4 miliona eura klijentima, uz veliki broj garancija i drugih zahtjeva klijenata. Vlada i Regulator bankarski moraju da razmišljaju ne samo kratkoročno, već srednje i dugoročno, jer izlaganja mimo mogućnosti direktno utiču na rejting države, tretiranje negativno od međunarodnih institucija, tako da se sve mora raditi u skladu sa standardima struke i mogućnosti za optimalno djelovanje.
Koliko je klijenata iskoristili pravo na moratorijum do sada ?
Naše banke su u stanje mirovanja po zahtjevu klijenata, stavile zaduženje skoro 62.000 klijenata, ukupne vrijednosti od oko 1,3 milijarde eura. Naglašavam, u periodu moratorijuma ne naplaćuje se ni kamata ni glavnica, a zabranjen je obračun zatezne kamate. Nakon isteka moratorijuma, nominalna kamata koja pripada glavnom dugu u periodu mirovanja se dodaje na stanje duga na početku moratorijuma i pravi se novi anuitetni plan. Kroz konkretan primjer CBCG na gotovinski kredit od 5.000,00 eura, na rok od 8 godina u novom anuitetnom planu, klijent ima za kompletan preostali period uvećanje na mjesečnom nivou rate od 1,09 eura, što je manje nego cijena kafe u Podgoričkom lokalu.
Da li banke ostvaruju extra profit u ovom periodu?
Nema ekstra profita. Kako možemo pričati o ekstra profitu kada nema povećanja nominalne kamate, nema obračuna zatezne kamate, nema naplate za obradu za novi anuitetni plan. Kamata nije čista dobit banaka, već prinos po kamati služi za podmirenje svih obaveza, od cijene novca iz kreditnih linija, plaćanja depozita, do operativnih i regulatornih obaveza.
Da li se obračunava kamata na kamatu?
O kamati na kamatu može se pričati kada imate docnju u otplati kao klijent. Onda se vrši presjek potraživanja glavnica + kamata + troškovi sudski ukoliko dođe do suda i u skladu sa presudom suda se obračunava kamata na utuženi iznos. Ova situacija ne može se dovesti u kontekst moratorijuma i ne razumijem porive prikaza koji zbunjuju javnost. Ukoliko se sagledava efektivna kamatna stopa kod stambenih kredita, onda se i polisa osiguranja koju izdaje i koju naplaćuje Osiguravajuća kuća obračunava, ali to nije trošak prema banci, niti banka prihoduje ta sredstva, već je to dodatno osiguranje naplate potraživanja čiji trošak podmiruje klijent prema osiguravajućoj kući koja kroz premiju naplaćuje preuzeti rizik.
Kako objašnjavate drugačije, negativne stavove po istim pitanjima?
Možemo imati više tumačenja, ali bih želio da su proizvod nedovoljnih informacija i nerazumjevanja bankarskog poslovanja. Pored toga, mnogo je prijemčivija negativna kampanja, posebno kada su banke u pitanju, jer imamo veliki broj ljudi koji su kreditno zaduženi, nego priznati da je mjera moratorijuma veoma korisna za klijente koji imaju umanjenje prihoda, gdje su ovo pravo, a ne obavezu iskoristili 63.000 klijenata, gdje imamo oko 22.000 klijenata koji su na budžetu države, što znači da primanja nijesu upitna, tako da nijesu niti morali da pristupe moratorijumu, ali svakako imaju pravo.
Moratorijum u kombinaciji sa mjerama Vlade, u kratkom roku dale su kvalitetan predah pravnim licim od kreditno obaveza i obaveza prema državi po porezima i doprinosima za zaposlene.
Moratorij nad zaduženjima kod banaka je po procjeni stručnjaka optimalno osmišljen u cilju relaksacije klijenata, što je potvrda sa uporednim mjerama i u ekonomsko najrazvijenijim državama. Želimo da pojasnimo svima koji se raznim komentarima u medijima dovode u zabludu javnost da je sve urađeno u skladu sa međunarodnim standardima uz značajan doprinos banaka, kako kroz brzinu reakcije, tako i kroz odricanje od priliva po plasmanima do 90 dana i nema nikakvih skrivenih troškova.
