06.05.2021.god. Održan je sastanak u CBCG na kojem su prisustvovali Viceguvernerka Zorica Kalezić, Direktor supervizije Dejan Vujačić, generalni sekretar UBCG i predstavnici Ministarstva Pravde ljudskih i manjinskih prava, Ministarstva ekonomskog razvoja i Ministarstva finansija i socijalnog staranja, a predmet sastanka je bio Preporuka Evropske komisije i ECB-a intraministarske koordinacija za kreiranje institucinalnog okvira za rješavanje loših kredita. Svi prisutni su dali podršku inicijativi.
Zaključeno je da UBCG inicira da se napravi radna grupa koja bi kroz sugestije predstavnika banaka učinili napor za ujednačavanje naše prakse u naplati potraživanja u skladu sa razvijenim zemljama. Na tom fonu bankari bi prikazali problematična tumačenja i rješenja postojeća koja otežavaju proces naplate. Između ostalog tretirao bi se Zakon o radu, Zakon o svojinsko pravnim odnosima, Zakon o izvršenju i obezbjeđenju, neusaglašenost Zakona o potrošačkim kreditima i Zakona o zaštiti potrošača korisnika finansijskih usluga. S tim u vezi, neophodno je jasnije definisanje sadržaja ugovora i obračuna efektivne kamatne stope; eliminisanje kolizije raznih odredbi o zaštiti potrošača sa važećim Zakonom o bankama itd. Zaključeno je da treba sagledati mogućnost organizovanje relevantnih obuka od strane UBCG i CBCG za vještake ekonomsko finansijske struke, gdje možemo tražiti i pomoć Evropske komisije.
Kao predstavnik UBCG sam ukazao na neusklađenost Zakona o radu i Zakona o izvršenju i obezbjeđenju u dijelu do kojeg iznosa može da se odbije od plate i zadužuje zarada zaposlenog u smislu anuiteta. Treba definisati koje lice, u kojim slučajevima, vodi vansudsku prodaju nepokretnosti, kao i rokove sudovima za odgovor na žalbe i prigovore. Osnovni problem prilikom naplate kredita prinudnim putem, odnosno pokretanjem sudskog postupka, je sudska administracija, sporo zakazivanje ročišta, odlaganje ročišta, pismena strankama, odugovlačenje postupaka prilikom prodaje nepokretnosti, izbjegavanje dužnika da primi obavještene o prodaji, što dalje zhtjeva javne objave i sl. što sve utiče na produženje perioda prodaje. Naveden je problem sa Registrom zaloga i obraćanje UBCG Ustavnom sudu.
Statistika prikazana od strane CBCG a na osnovu odgovora banaka
Banke su od 2014.god. pokrenule ukupno 7.712 postupaka protiv fizičkih i pravnih lica sa ciljem naplate potrživanja. Od ovog broja 51% odnosno 3.927 sudskih postupaka je okončano, dok 49% sudskih ili brojčano 3.785 predmeta nije okončano. Podaci ukazuju da prosječan sudski spor za naplatu kredita u Crnoj Gori traje približno 2 godine i šest mjeseci. U periodu od 2014-2020.god. banke su potraživale 242,2 miliona eura, a febrara 2020.god. banke potražuju 102,3 miliona eura odnosno 42,3% ukupnog potraživanja od 2014.god. Primjetno je da smo do 2020.god. imali opadajući trend broja procesa utuženja, da bi se 2020.god. uslijed efekata COVID promjenio i imamo blagi rast.
Koeficijent korelacije između započetih slučajeva sudskim putem i PPEKS je veoma visoka i iznosi 0,92 što ukazuje da postoji čvrsta korelacija između broja pokrenutih sudskih prorova banaka za naplatu potraživanja i prosječne ponderisane efektivne kamatne stope u crnogorskom bankarskom sistemu. Odnosno, rast broja sudskih sproova korenspodira sa rastom kamatne stope i obrnuto.
