Na poziv predstavnika Svjetske banke (SB) predstavnici UBCG su prisustvovali 11.04.2024. na predstavljanju redovnog ekonomskog izvještaja za zemlje Zapadnog Balkana. Kako se navodi u izvještaju, ekonomska aktivnost nakon pandemije bila je u prosjeku 8,5 odsto u periodu 2021-2023., dok se u toku ove godine u Crnoj Gori očekuje rast od 3,4 odsto, a naredne 2,8 odsto. Kako stoji u izvještaju novi Plan rasta EU za Zapadni Balkan pruža priliku za poticanje ekonomskog rasta putem reformi i investicija, naročito u zelenu ekonomiju. Navodi se da će rast domaće ekonomije kao i prošlogodišnji, i dalje biti uslovljen velikom ličnom potrošnjom, izvozom usluga, javnim ulaganjima, sa manjim uticajem investicija u turizam i energetiku. Ističe se da je fiskalni prostor ograničen, ali da bi na rast mogli da utiču i velika javna ulaganja, kao i potencijalna koncesija za aerodrome.
Projekcije pokazuju da bi inflacija u toku ove godine trebalo da se spusti na 3,9 odsto, a tokom naredne godine i na 2,5 odsto. Među rizicima se ističu geopolitičke nestabilnosti, koje bi mogle da ublaže planove rasta koji očekuju trgovački partneri Crne Gore, a rizik je skupo eksterno finansiranje koje je državi neophodno. Očekuje se i da će se fiskalni deficit proširiti do 2027. godine, zbog veće socijalne i kapitalne potrošnje. Dodaje se i da će Crna Gora imati velike novčane potrebe radi otplate dugova, i to u periodima kada postoje veliki zahtjevi za trošenje novca. Zato su neophodne fiskalne i politike rukovođenja javnim dugom, uz strukturne reforme, kako bi se uvećale mogućnosti razvoja.
Povećanje zarada jača pritisak na inflaciju”Inflacija je značajno smanjena jer je došla sa visoke baze od prošle godine, kada je ostvarila dvodecenijske maksimume. Sada vidimo da su sve jači domaći pritisci na inflaciju koji dolaze kroz povećanje plata, povećanje troškova proizvodnje i uporno su visoki”, istakao je Lakićević, i naveo da inflacija više nije vođena cijenama hrane i energetike, već cijenama odjeće, obuće, stanovanja…Lakićević je dodao i da su nekvalitetni krediti u Crnoj Gori i dalje na najvišem nivou u odnosu na region i da su u decembru 2023. iznosili 5,9 odsto. Naveo je da se smanjio javni dug ali i da postoji ranjivost, jer u naredne dvije godine dolaze na naplatu ranija značajna zaduženja.