Show all

Održan sastanak na temu uloge bankarskog sistema u uslovima negativnog uticaja novog korona virusa na ekonomiju

Danas je održan sastanak guvernera CBCG g-dina Žugića sa saradnicima i predstavnika svih poslovnih banaka u Crnoj Gori. Sastanku su prisustvovali potpredsjednik Skupštine Crne Gore g-din Gvozdenović, poslanik u Skupštini g-din Branko Radulović i predsjednik koordinacionog tijela za turizam g-din Davidović.

Na sastanku je razmatrano učinjeno i koja su očekivanja privrede, a sa druge strane mogućnosti banaka za optimalnu podršku privredi.

Banke su među prvim konkretno pomogle privredu i stanovništvo. Reakcija je bila direktnom novčanom podrškom NKT-u od preko 600.000,00 eura i kroz medicinsku opremu još preko 2 miliona eura od akcionara banaka. Relaksacija od obaveza prema bankama prema privredi i stanovništvu je obezbjeđeno kroz moratorijum u trajanju do 90 dana, apliciranjem  skoro 68.000 klijenata, ukupne vrijednosti preko 1,3 milijarde eura, što je skoro 26% iznosa GDP-ja Crne Gore i direktan je doprinos uz ukidanje velikog broja provizija prema klijentima, komercijalnih banaka mjerama koje je donijela CBCG i Vlada. Procjena ukupnog upunpavanja novih likvidnih sredstava kroz moratorijum u sistem je na oko 160 miliona eura.

Banke i sama CBCG su uveliko u procesu pregovaranja sa potencijalnim izvorima dodatnih sredstava u vidu međunarodnih institucija, kojim će podržati slijedeću fazu, održanje, oporavak i generalno finansiranje privrede kroz povoljne kreditne linije, uz grace period i adekvatne cijene cijeneći svaki zahtjev klijenta ponaosob. Dodatna sredstva su bitna sa aspekta ročnosti. Sagledavala se i uloga države u cilju postizanja optimalnih uslova za povlačenje sredstava, imajući u obzir dobru praksu koja je realizovana prije 10 godina kada smo imali eksterno izazvanu finansijsku krizu. Pomenuo se nedostatak nepostojanja Garantnog fonda, koji bi bio poluga kako za jače finansiranje od strane banaka, ali i podsticaj za početnike u poslu i SME firme.

CBCG je svojim mjerama u tretiranju restrukturiranih kredita kao novih u bilansima banaka učinila kvalitetnu podršku, a ako bude potrebno može doći i do korekcije Obavezne rezerve čime bi se oslobodila dodatna sredstva za sistem. Na raspolaganju su i devizne rezerve ukoliko za to bude potreba. Međutim, do sada nije bilo potrebe za intervencijom CBCG u podršci likvidnosti.

Ukupni depoziti na nivou sistema, na kraju marta iznose 3,36 milijardi eura. U odnosu na mart 2019. godine ukupni depoziti bilježe rast od 3,6 odsto. Likvidna aktiva na kraju prvog kvartala iznosi 955 miliona eura i predstavlja 20,90 odsto ukupne aktive. Sistem normalno funkcioniše i ima kreditnu aktivnost i pored napora izazvanog moratorijumom gdje 1,3 milijarde eura nije vraćeno u sistem.

Kreditna aktivnost banaka za mart 2020.god. je za 129 miliona eura jača nego marta 2019.god. dok od 1 marta do 23 aprila plasirano je novih 105 miliona eura.  Ovi podaci ukazuju na značajnu aktivnost banaka u periodu pandemije.

Crnogorski bankarski sistem ima 13 komercijalnih banaka, različitih karakteristika, gdje linearne administrativne mjere nije moguće sprovoditi, jer se moraju poštovati regulatorni, EU bankarski standardi i obezbjediti održivo funkcionisanje na dugi rok. Ono što je zajedničko za sve banke jeste doprinos umanjenju negativnih posledica pandemije i spremnost podršku privredi I stanovništvu na optimalan dostupan način.

Prošli smo pošasti hiperinflacije, građanskog rata u okruženju, eksterno izazvanu finansijske krizu 2008. pa ćemo i pandemiju. Izazov je ekonomski netipičan, a rezultate moramo praviti svi, ne podliježući laičkim tumačenjima struke.