Na proteklom FREI dešavanju u Budvi organizovan je interesanatan panel gdje je Generalni Sekretar UBCG Bratislav Pejaković bio moderator panela o kreditnoj podršci turističkoj privredi uz uvodnu riječ Ministra finansija g-dina Darka Radunovića i učešće Zorana Martinovskog predstavnika Međunarodne Finansijske Korporacije, kao dijela Svjetske banke, g-dina Alekse Lukića GID-a Erste banke i g-dina Dina Redžepagića ID-a NLB banke u Podgorici.
Na panelu su se mogle čuti interesantne informacije o potencijalu i preprekama u kreditiranju turističke privrede Crne Gore. Na upit o ne/preporučljivosti razvojne strategije preko jedne privredne grane, čuo se stav profesora Majkla Portera sa Harvardske biznis škole koji kaže da jedna industrija i njene komparativne prednosti mogu uticati na kompletnu privredu i da kao lokomitiva može povući naprijed sve ostale grane privrede od proizvodnje do usluga. World Travel and Tourism Council – WTTC projektovao je da će učešće turizma u BDP-u Crne Gore rasti po prosječnoj stopi od 8,8% godišnje u periodu do 2024.god. gdje je postojeći ukupni doprinos, direktni i indirektni turizma u BDP-u činio od 25%-30%. Bitan podatak je participacija broja zaposlenih u turizmu, u odnosu na opštu zaposlenost, koja je projektovana da će rasti za 6,2% na godišnjem nivou, gdje je ukupan doprinos zaposlenosti procjenjen sada na oko 18%.
Ministar Radunović je u uvodnoj riječi ukazao na značaj turizma kroz posredni izvoz, gdje imamo svega 15,7% pokrića uvoza izvozom i uticaj na smanjenje platnog deficita. Država je odlučila da i kroz poreske olakšice za hotele na sjeveru sa 4 i više zvjezdica, a na jugu sa 5 i više zvjezdica, pojača okvir za investiranje u turizam. Ukazano je na ročnu neusklađenost izvora sredstava i očekivanja investitora za podrškom od 15-tak godina i na mogućnosti sindiciranog kreditiranja projekata. Daljim učešćem jasno i precizno dat je presjek postojećeg stanja bankarstva Crne Gore, uz napomene i obaveza implementacije novih računovodstvenih standarda, capital adequacy revue i novog zakona o bankama, što će uticati kod nekih banaka jače, a kod nekim manje na kapital, likvidnost i profitabilnost poslovanja.
Predstavnik Svjetske banke je apostrofirao problem infrastrukture za razvoj turizma, kako u cijeni dolaska u Crnu Goru tako i u kvalitetu puteva kroz Crnu Goru, gdje su vidljivi pomaci, ali da treba još puno poraditi na tom problemu. Istaknuta je volja WB odnosno IFC-ja da pruži tehničku i finansijsku pomoć, kako u ojačavanju finansijske infrastrukture tako i direktnom finansiranju infrastrukturnih projekata, uz navođenje prednosti javno privatnog koncepta finansiranja, gdje IFC može ući u akcionarsko vlasništvo do 30%.
Bankari su dali uvid u dobru praksu projektnog finansiranja, limite koji utiču na jače plasiranje sredstava, cijenu novca, predvidljivost kroz očekivano čvrst regulatorini okvir, brzinu sudskih sporova, kvalitet finansijskih iskaza i rizike sa kojima se bankari susreću. Obrazložen je uticaj dvije recesije u periodu od 2009-2014.god. kao i NPL-ova i njihov uticaj na nekad konzervativnije viđenje bankara u plasmanima, gdje je odlučujuća istorija poslovanja, iskustvenost u vođenju projekata, dokazivi cash flow i period povrata investicija da bi i odgovor banke bio pozitivan.
Potencijal turizma podcrtana je i informacijom WTTC-a da je 1950-te godine registrovano 25 miliona turista koji su išli u inostranstvo, već u 2016.god. je registrovano 940 milliona turista, dok je projekcija da će 2030.god ta cifra iznositi preko 1,8 milijardi turista koji će ići na odmor u inostranstvo. Procjenjeni prihod od turizma Crne Gore u 2016.god. je na nivou od oko 900 milliona eura, dok se u 2017.god. očekuje rast od 10%, gdje optimisti vide prihod i od 1 milijarde eura. Trend ukazuje da za 10-tak godina možemo duplirati prihode od turizma, ukoliko ne bude distrorzija. Bankarski sektor u Crnoj Gori i po iskazima iz CBCG karakteriše visok nivo solventnosti i likvidnosti, uz nastavak trenda rasta najvažnijih bilansnih pozicija, uključujući kapital banaka, depozita i kredita uz konstantno opadanja udjela NPL-a, a u skladu sa tim i kvalitetom prezentovanih projekata očekuje se i jača kreditna podrška banaka.
